Korporatizam je politička ideologija koja zagovara organizaciju društva od strane glavnih interesnih grupa ili korporativnih grupa, kao što su poljoprivredne, poslovne, etničke, radničke, vojne, pokroviteljske ili znanstvene pripadnosti, na temelju njihovih zajedničkih interesa. Teorijski se temelji na tumačenju zajednice kao organskog tijela. Pojam korporatizam temelji se na latinskoj riječi "corpus" što znači "tijelo" ili "struktura".
U korporativističkoj državi, te korporativne skupine država priznaje i dodjeljuje im određene ovlasti, s namjerom da svakoj skupini omogući zastupanje vlastitih interesa unutar političkog procesa. To je u suprotnosti s pluralizmom, gdje se mnoge skupine natječu za utjecaj i moć, ali nijedna nije službeno priznata niti joj država daje posebne privilegije.
Korporatizam je nastao u kasnom srednjem vijeku s cehovskim sustavom gospodarske organizacije, gdje su obrtnički i trgovački cehovi organizirali lokalna gospodarstva. Ideja je bila da društvo najbolje funkcionira kada su njegovi gospodarski sektori organizirani u ova stručna tijela, od kojih će svako raditi zajedno za opće dobro društva.
U modernom dobu, korporatizam je prvi put formuliran krajem 19. stoljeća od strane Katoličke crkve kao odgovor na izazove i socijalizma i nesputanog kapitalizma. Vizija Crkve o korporatizmu ocrtana je u enciklici Rerum Novarum iz 1891. pape Leona XIII., koja je zagovarala prava radnika na osnivanje sindikata, ali je odbacivala klasne sukobe i ukidanje privatnog vlasništva.
U 20. stoljeću korporativizam je postao ključni dio ekonomskih sustava fašističkih država poput Italije pod Benitom Mussolinijem. Mussolinijev režim organizirao je talijansko gospodarstvo u velike sektorske korporacije, od kojih je svaka trebala zastupati interese svojih članova, ali je u praksi bila pod kontrolom fašističke države.
No, korporativizam se ne povezuje isključivo s fašizmom. To je također bila značajka mnogih nefašističkih država, posebice u zapadnoj Europi, gdje je korporativno pregovaranje između rada, poduzeća i države bilo ključno obilježje ekonomske politike. U tim slučajevima, korporativizam se često povezuje s modelima socijalnog partnerstva gdje vlada, poslodavci i sindikati surađuju kako bi odredili ekonomsku politiku.
Zaključno, korporativizam kao politička ideologija temelji se na organizaciji društva u korporativne skupine od kojih svaka zastupa svoje interese. Njegova povijest seže od kasnog srednjeg vijeka do danas, s različitim manifestacijama u različitim političkim i ekonomskim sustavima.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Corporatism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
