Developmentalizam je politička ideologija koja naglašava ulogu države u promicanju ekonomskog rasta i razvoja. Pojavio se sredinom 20. stoljeća, prvenstveno kao odgovor na ekonomske izazove s kojima su se suočile zemlje u razvoju nakon završetka kolonijalne vladavine. Ideologija je utemeljena na uvjerenju da je državna intervencija nužna kako bi se potaknuo i usmjerio ekonomski rast, posebno u zemljama koje se bore s razvojem svojih gospodarstava.
Razvojništvo se često povezuje s ekonomskim teorijama Raula Prebisch-a i Celsa Furtado-a, koji su tvrdili da razvijajuće zemlje trebaju zaštititi svoje ekonomije od negativnih utjecaja slobodne trgovine i globalnog kapitalizma. Vjerovali su da bi razvijajuće nacije trebale usredotočiti na izgradnju vlastite industrije i smanjenje ovisnosti o razvijenim zemljama. Ovaj pristup često uključuje provođenje protekcionističkih politika, poput carina i kvota uvoza, kako bi se zaštitile domaće industrije od strane konkurencije.
Povijest razvojnog pristupa usko je povezana s procesom dekolonizacije i Hladnim ratom. Nakon Drugog svjetskog rata, mnoge bivše kolonije stekle su neovisnost i pokušale razviti svoje gospodarstvo. Istovremeno, ideološka borba između kapitalizma i komunizma stvorila je globalni kontekst u kojem se razvojni pristup pojavio kao treći put, nudeći drugačiji put prema ekonomskom razvoju.
U 1960-ima i 1970-ima, mnoge zemlje u razvoju usvojile su razvojne politike, s različitim stupnjevima uspjeha. Neke zemlje, poput Južne Koreje i Tajvana, uspjele su postići brzu industrializaciju i ekonomski rast. Međutim, u mnogim drugim slučajevima, razvojne politike dovele su do ekonomske stagnacije i kriza zaduženosti.
U 1980-ima i 1990-ima, ideologija razvojnog kapitalizma došla je pod kritiku kako su neoliberalizam i Washingtonski konsenzus postali dominantni u globalnoj ekonomskoj politici. Ove ideologije su naglašavale slobodnu trgovinu, deregulaciju i privatizaciju, tvrdeći da će ove politike dovesti do efikasnijih i dinamičnijih ekonomija. Međutim, globalna financijska kriza 2008. godine i trenutni izazovi s kojima se suočavaju zemlje u razvoju doveli su do ponovnog interesa za razvojni kapitalizam.
Danas, razvojništvo i dalje utječe na ekonomsku politiku u mnogim zemljama u razvoju. Međutim, također se ponovno procjenjuje i preispituje u svjetlu novih izazova, poput klimatskih promjena i nejednakosti. Unatoč svojem miješanom dosadašnjem rezultatu, razvojništvo ostaje značajna politička ideologija na globalnom Jugu, nudeći viziju ekonomskog razvoja koja stavlja nacionalnu autonomiju i socijalnu dobrobit na prvo mjesto.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Developmentalism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
